Garma Festival no memória komunidade
Garma Festival no valor husi kultura ne’ebé moris iha komunidade
Notísia kona-ba Primeiru-Ministru Xanana Gusmão nia partisipasaun iha Garma Festival 2026 halo hau hanoin kona-ba oinsá festival kultura bele sai fatin ida ba koñesimentu, la’ós de’it eventu atu haree ema importante sira. Festival ne’e sei hala’o iha Gulkula, iha Gove Peninsula, Arnhem Land, Austrália, husi 31 Jullu to’o 3 Agostu 2026. Xanana Gusmão simu konvite husi Yothu Yindi Foundation atu sai oradór prinsipál no konvidadu onoráriu.
Kultura la’ós programa deit Garma Festival fó espasu ba música tradisionál, dansa, istória oral, serimónia no troka koñesimentu antigu. Iha kultura sira ne’ebé istória la hakerek hotu iha livru. Istória moris iha liafuan katuas sira, iha movimentu dansa, iha ritmu muzika, no iha maneira komunidade prepara sira nia fatin atu simu ema seluk.
Buat hanesan ne’e importante tebes ba Timor-Leste mos. Iha ita nia merkadu, uma lulik, tebe-tebe, ai-knanoik no kontu família sira, iha koñesimentu ne’ebé la bele hetan de’it husi dokumentu ofisiál. Bainhira ema foin-sa’e rona istória husi avo ka ema katuas iha aldeia, sira aprende katak kultura la’ós buat ida ne’ebé remata iha museu.
Lideransa no responsabilidade atu rona Xanana Gusmão nia prezensa iha festival ne’e bele sai oportunidade atu ko’alia kona-ba relasaun entre povu Indíjena no Timor-Leste. Maibé, hau hanoin katak parte importante liu mak oinsá ema hosi liur rona no respeita komunidade sira ne’ebé rai hela sira nia lian, rai, serimónia no memória.
Iha eventu kultura, reprezentante polítiku sira bele ko’alia, maibé komunidade tenke nafatin sai ema ne’ebé nia lian iha sentru. Interkambiu kultura di’ak la presiza transforma festa ida sai palco polítiku. Nia presiza fó tempu ba ema sira atu hatudu sira nia dalan, no ba visitante sira atu aprende ho haksolok no ho kuidadu.
Lia ba atividade iha ita nia komunidade Iha biblioteka, bainhira ami organiza leitura ba labarik sira, istória ne’ebé besik ba sira nia moris mak dala barak fasil liu atu komprende. Kontu kona-ba merkadu, bis, mota, ai-hun iha dalan ka festa iha bairro bele loke dalan ba labarik sira atu ko’alia kona-ba sira nia família no sira nia fatin.
Garma Festival lembra ami katak preserva kultura la presiza hein projetu boot. Ema bele grava kontu ida husi avo, hakerek naran fatin ida, ka kolekta foto atividade iha bairro. Buat ki’ik sira ne’e bele sai memória ida ba labarik sira iha futuru.
TATOLI relata kona-ba konvite no partisipasaun Xanana Gusmão iha festival ne’e. Hau hakarak lee liu tan kona-ba diskusaun no troka koñesimentu ne’ebé akontese iha Gulkula, liuliu parte ne’ebé fó dignidade ba komunidade no sira nia istória.